Kategorije
Događanja

8. Regionalni susret članova HPK u Krapini

8. Regionalni susret članova Hrvatske psihološke komore održat će se u subotu 06. srpnja 2019. u Krapini, Srednja škola Krapina, Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 6, s početkom u 10:00 sati.

Pozivamo sve članove Komore da više detalja o susretu i prijavnicu potraže na stranicama HPK.

Prijava je obavezna za sudjelovanje, a ispunjenu prijavu potrebno je dostaviti na hpk@psiholoska-komora.hrnajkasnije do utorka 02. srpnja 2019.

Teme 8. Regionalnog susreta članova su sljedeće:
DIGITALNA DEMENCIJA: ZAPAŽANJA KLINIČKOG PSIHOLOGA
Ljiljana Husnjak, klinička psihologinja, Odjel za psihologiju, Županijska bolnica Čakovec

DOJENČAD I MALA DJECA I EKRANI
dr.sc. Inge Vlašić-Cicvarić, Zavod za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju, KBC Rijeka

HPK I ZAKON O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI
Antun Pretković, Hrvatska psihološka komora

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA:  „EDUKACIJA I SENZIBILIZACIJA DJECE, RODITELJA I NASTAVNIKA U SREDNJIM ŠKOLAMA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE O PROBLEMU SUICIDA MLADIH“
Brankica Čavužić, Ljerka Tuđa-Družinec, Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije

KAKO INTEGRIRATI NEUROFEEDBACK U PSIHOLOŠKU PRAKSU (predavanje i radionica)
Paulina Pavić, Vita plena j.d.o.o.

Kategorije
Događanja

II. Psycho Film & Media Festival u Rijeci 14.-15.03.2019.

II. PSYCHO FILM & MEDIA FESTIVAL U RIJECI 14.-15.03.2019. – PRIJAVITE SUDJELOVANJE

S velikim zadovoljstvom vas želimo obavijestiti kako će II. Psycho Film & Media Festival (PFMF) biti održan 14. i 15.3.2019. godine u riječkom Kulturnom centru RiHub, sjedištu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

PFMF je platforma za suradnju psihologa i medijskih stručnjaka, pokrenuta radi jačanja dijaloga između profesija, te boljeg međusobnog razumijevanja i kvalitetnije suradnje. Zamišljen je kao skup konferencijsko-festivalske forme koja uključuje sve oblike sudjelovanja. Pokrenuli smo ga s namjerom uključivanja što većeg broja zainteresiranih stručnih organizacija i medijskih predstavnika i raduje nas što je prošlogodišnji Festival posjetilo više od 120 sudionika.

Stoga vas pozivamo vas da se uključite u rad Festivala, bilo aktivno s nekim oblikom sudjelovanja u programu, bilo samo kao sudionik u publici.

Središnje teme Festivala su: 1. Psihologija i mediji, i (nezaobilazna) etika; 2. Mediji u psihologiji  te 3. Psihologija i psiholozi u medijima – više o svakoj temi, ali i o Festivalu u cjelini, donose web stranice Festivala http://pfmf.eu.

U nadi da ćete aktivno sudjelovati na ovogodišnjem PFMF-u, molimo vas da prijavu za sudjelovanje izvršite putem obrasca na web stranici https://pfmf.eu/prijava-i-nacin-sudjelovanja.php.

Za dodatne informacije slobodno se obratite na mail: psy.fmf@gmail.com.

Pozdrav iz Grada koji teče…

Programsko-organizacijski odbor PFMF:
Borka Babić, Hrvoje Gligora, Nada Kegalj, Linda Kolić-Sobol, Tanja Tuhtan Maras

Kategorije
Tjedan psihologije

Program 12. tjedna psihologije u KZŽ

18 veljače 2019. – 24. veljače 2019.

Datum Vrijeme održavanja Aktivnost Nositelj(i) aktivnosti Namjena Mjesto održavanja
18.2.-24.2. 2019. Izložba učeničkih radova na temu „Psihologija“ Sandra Telebec, učenici 2.a razreda SŠ Krapina Učenici, roditelji, nastavnici Srednja škola Krapina, Krapina
Ponedjeljak, 18.2.2019. 17.15 Radionica: „Otvorenih očiju“ – nasilno ponašanje u vezi Brankica Čavužić Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
Srijeda, 20.2.2019. 9.05 Predavanje: „Psihologija je svuda oko nas“ Ivo Dragić Učenici Srednja škola Zlatar, Zlatar
11.55 Radionica: „Što nakon srednje škole – kako donijeti odluku?“ Nadica Jokić Učenici završnih razreda Srednja škola Krapina, Krapina
12:45 Radionica: „Ovdje sam, slušam“ Brankica Čavužić Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
13:40 Probna državna matura iz psihologije Sandra Telebec Učenici završnih razreda Srednja škola Krapina, Krapina
14.00 – 16.00 Akcija Mjerenja raspoloženja – provjerite svoje raspoloženje Marija Vragović i učenici volonteri Šira javnost Ispred Srednje škole Zlatar, Zlatar
Četvrtak, 21.2.2017. 9.00-11.00 Akcija Mjerenja raspoloženja – provjerite svoje raspoloženje Gordana Kamenečki, Anamarija Macan, Iva Petek Učenici, roditelji, nastavnici, šira javnost Trg Ljudevita Gaja, Krapina
9.00 – 10.30 Radionica:„Pomažu li nam emocionalne kompetencije pri traženju posla?“ Nadica Jokić Nezaposlene osobe Prostor HZZ-a, Područni ured Krapina, K.Š. Đalskog 2, Krapina
11.05 Radionica: „Body language“ Brankica Čavužić, Petra Blajić Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
13.00 Predavanje: „Razvojne karakteristike adolescencije“ Brankica Čavužić Nastavnici Srednja škola Krapina, Krapina
16.50 Psihološke posljedice nasilja Marija Vragović Učenici Srednja škola Zlatar, Zlatar
Petak, 22.2.2019. 8.20 Radionica: „Sanjam dobru vezu“ – očekivanja i prava u vezi Brankica Čavužić Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
Kategorije
Tjedan psihologije

12. tjedan psihologije

Već 12. godinu za redom, Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije aktivno se uključuje u obilježavanje Tjedna psihologije kojeg organizira Hrvatsko psihološko društvo u suradnji sa Hrvatskom psihološkom komorom.

Tjedan psihologije obilježava se diljem Hrvatske, s ciljem prikaza različitih mogućnosti s pomoću kojih psiholozi mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja pojedinca i zajednice. Obilježava se u periodu od 18. do 24. veljače 2019. jer je 20. veljače 1953. utemeljeno Hrvatsko psihološko društvo.

U nastavku Vam donosimo program obilježavanja 12. tjedna psihologije u Krapinsko-zagorskoj županiji te Vas pozivamo da nam se pridružite na aktivnostima za širu javnost. Veselimo se Vašem dolasku!

Program obilježavanja 12. tjedna psihologije u Krapinsko-zagorskoj županiji možete pogledati na stranici.

Kategorije
Dokumenti

Izvješće o radu Društva u 2018.

Izvješće o radu društva u 2018. možete pronaći na poveznici ispod.

Izvješće o radu DP KZŽ u 2018.

Kategorije
Događanja

DP KZŽ suorganizator održane godišnje konferencije hrvatskih psihologa

Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije bilo je suorganizator 26. godišnje konferencije hrvatskih psihologa koja se održala u studenom 2018. u Svetom Martinu na Muri. Glavni organizator konferencije bio je HPD, a suorganizatori su bili HPK,  DP Varaždin, Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije te Društvo psihologa Primorsko-goranske županije. To je prvi puta, od kada se održava konferencije, da je naše Društvo sudjelovalo u organizaciji.

Za suorganizaciju godišnje konferencije, Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije je, uz pomoć donatora, za sve sudionike konferencije osiguralo info brošure o KZŽ i promotivne lizalice sa natpisom Društva koje nam je izradio Cukerlab iz Zaboka. Osim poklona za sudionike, organizirali smo i gostovanje saksofoniste Ivana Papište na domjenku dobrodošlice te poklon vrećice za pozvane predavače i počasnu predsjednicu konferencije.

Na konferenciji smo bili domaćini pub kviza na kojem su pobjednici dobili obiteljske ulaznice za Muzej krapinskih neandertalaca, knjigu Sorte vina, medenjake i promotivni materijale naše Županije, a prezentirali smo i rad Društva putem informativnog štanda sa materijalima o Društvu i našem projektu te promotivnim materijalima KZŽ (letci, brošure, autohtoni proizvodi te drugi materijali).

Osim u popratnim konferencijskim aktivnostima, naši članovi sudjelovali su i u programskom dijelu konferencije. Organizirali smo okrugli stol na temu „Izazovi i iskustva u radu lokalnih društava psihologa“ kojeg su vodile Ljerka Tuđa-Družinec, Tamara Blažinić-Papišta i Brankica Čavužić, a na kojem su sudjelovali i predsjednik HPD-a Josip Lopižić, predsjednica Društva psihologa Virovitičko-podravske županije Jasna Per-Kožnjak te predstavnica Društva psihologa Varaždin.

Kolegica Tamara Blažinić-Papišta sudjelovala je i na poster sekciji, a Brankica Čavužić na Psihošpanciru.

U suorganizaciji konferencije Društvu psihologa Krapinsko-zagorske županije pomogli su sljedeći donatori: HPK, Ljekarne Švaljek, KZŽ, Turistička zajednica KZŽ, Grad Zabok, Muzej krapinskih neandertalaca, Trvtka Bodren d.o.o., Slastice „Tri užitka“ i Medičarna Šćuric kojima ovom prilikom zahvaljujemo na pomoći. Također, zahvaljujemo i profesorici anglistike Petri Blajić na prijevodu materijala konferencije na engleski jezik.

Na kraju, ali ne manje važno, naša članica Ljerka Lihter, bivša dopredsjednica Društva, na 26. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa primila je Društveno priznanje „Marulić: Fiat Psychologia“ za osobiti doprinos u hrvatskoj primijenjenoj psihologiji za 2018. godinu.

Čestitke kolegici!

Kategorije
Dokumenti

Izvješće o radu Društva u 2017.

Izvješće o radu društva u 2017. možete pronaći na poveznici ispod.

Izvješće o radu DP KZŽ u 2017.

Kategorije
Tjedan psihologije

11. tjedan psihologije

Već 11. godinu za redom, Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije aktivno se uključuje u obilježavanje Tjedna psihologije kojeg organizira Hrvatsko psihološko društvo u suradnji sa Hrvatskom psihološkom komorom.

Tjedan psihologije obilježava se diljem Hrvatske, s ciljem prikaza različitih mogućnosti s pomoću kojih psiholozi mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja pojedinca i zajednice. Obilježava se u periodu od 19. do 25. veljače 2018. jer je 20. veljače 1953. utemeljeno Hrvatsko psihološko društvo.

U nastavku Vam donosimo program obilježavanja 11. tjedna psihologije u Krapinsko-zagorskoj županiji te Vas pozivamo da nam se pridružite na aktivnostima za širu javnost. Veselimo se Vašem dolasku!

Program obilježavanja 11. tjedna psihologije u Krapinsko-zagorskoj županiji možete pogledati na stranici.

Kategorije
Tjedan psihologije

Program u 11. tjednu psihologije

19. veljače 2018. – 25. veljače 2018.

Datum Vrijeme održavanja Aktivnost Nositelj(i) aktivnosti Namjena Mjesto održavanja
19.2.-25.2. 2018. Izložba učeničkih radova na temu „Psihologija“ Dražena Voska, učenici 2.a razreda SŠ Krapina Učenici, roditelji, nastavnici Krapina, Predvorje Srednje škole Krapina
Ponedjeljak, 19.2.2018. 12.45 Akcija „Mjerenje raspoloženja“ Brankica Čavužić i učenici volonteri Učenici, građanstvo Krapina, ispred Srednje škole Krapina
13.40 Radionica: „Što nakon srednje škole“ Nadica Jokić Učenici završnih razreda Srednja škola Krapina, Krapina
Utorak, 20.2.2018. 11.05 Radionica: „Upravljanje vremenom“ Brankica Čavužić Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
12.45 Psiholog u Centru za socijalnu skrb – Stručna posjeta Centru za socijalnu skrb, Krapina Tončica Božić Dražena Voska Učenici Centar za socijalnu skrb, Krapina
13.40 Radionica: „Kako se pripremiti za tržište rada“ Nadica Jokić Učenici završnih razreda Srednja škola Krapina, Krapina
13.40 Predavanje: „Psihologija ljudskih vrlina kao prilog etičkom kodeksu naše škole“ Višnja Gorički-Lovrenčić Nastavnici Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok
18.00 Radionica:„Unaprjeđenje kvalitete komunikacije – što je to i kako biti asertivan“ Ljerka Lihter Šira javnost Gradska knjižnica „Ksaver Šandor Đalski“, Zabok
Srijeda, 21.2.2018. 7.30 Radionica: „Kako se pripremiti za razgovor za posao“   Dražena Voska Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
12.45 Radionica: Body language Brankica Čavužić, Petra Blajić Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
13:40 Probna državna matura iz psihologije Dražena Voska Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
13:40 Radionica „Moje samopoštovanje“ Brankica Čavužić Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
14:30 Radionica: „Bonton u svakodnevnom životu“ Dražena Voska Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
Četvrtak, 22.2.2018. 9.00 Radionica: „Što su i zašto su važne emocionalne kompetencije?“ Nadica Jokić Nezaposlene osobe POU Krapina
11.30 Radionica: „Dugotrajna nezaposlenost i spremnost na promjene“ Nadica Jokić Nezaposlene osobe POU Krapina
12.00 Stručna posjeta Domu za psihički bolesne odrasle osobe „Bidružica“ Višnja Gorički-Lovrenčić Učenici Bidružica, Desinić
12.45 13.40 Radionica: „Različitost je dio nas“ Udruga distrofičara Krapina Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
12.45 Predavanje: „Emocionalna inteligencija“ Brankica Čavužić Nastavnici Srednja škola Krapina, Krapina
19.00 Predavanje: „Psihologija sreće: što nam treba za sretan život?“ Tomislav Vincelj Šira javnost i svi kojima treba malo sreće u životu Gradska knjižnica „Ksaver Šandor Đalski“, Zabok
Petak, 23.2.2018. 7.30 Radionica: „Kako prijatelji mogu pomoći“ Brankica Čavužić Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
10.15 Radionica: „Stres i suočavanje s stresom“ Brankica Čavužić Učenici Srednja škola Krapina, Krapina
11.55 Debata povodom Tjedna psihologije Dražena Voska i članovi Debatnog kluba SŠ Krapina Učenici, nastavnici Srednja škola Krapina, Krapina
Kategorije
Članovi pišu

Psihosocijalni aspekti razvoda braka prema novom Obiteljskom zakonu

ili

što je novo u postupku razvoda braka?

Novi Obiteljski zakon koji je u primjeni od 2015. godine izazvao je puno diskusije, osporavanja i kritiziranja u stručnoj javnosti a i šire. Ovaj komentar je promišljanje u uočenim novinama i posljedicama koje one imaju na sudionike postupaka – bračne parove u razvodu i posljedično njihovu djecu.

Ono što novi Obiteljski zakon prvenstveno potiče i naglašava jest suradnja i dogovaranje među roditeljima prije, tijekom i nakon razvoda braka. Ukoliko je bračni par prihvatio razvod kao gotovu činjenicu, i može prevladati eventualne konflikte, preostaje im da se dogovore o budućnosti svoje djece na način koji oni sami procjenjuju najboljim – izradom plana zajedničke roditeljske skrbi, u kojem će definirati s kojim će roditeljem dijete/djeca stanovati, kako i kada će odražavati osobne odnose s drugim roditeljem i koliko će drugi roditelj doprinositi za uzdržavanje. Uvažava se da roditelji najbolje poznaju svoju djecu i njihove potrebe (bolje od suda, centra ili bilo koje druge institucije), da je svaka obitelj jedinstvena, pa i u trenutku razdvajanja, te da je pravo roditelja pronaći rješenja koja su po mjeru upravo njihovog djeteta/djece. Ovisno o djetetovoj dobi, uvažit će se i njegovo mišljenje. Omogućuje se individualni pristup svakoj obitelji u procesu promjene njezine strukture zbog činjenice razvoda ili prestanka životne zajednice djetetovih roditelja.

Da bi se navedeno omogućilo, uvedene su nove procedure, i to postupak obaveznog savjetovanja prije razvoda braka/raspada vanbračne zajednice, te postupak obiteljske medijacije, u našoj županiji provodi se pri Obiteljskom centru u Krapini.,

U okviru postupka obaveznog savjetovanja, bračne drugove/roditelje savjetuje se o pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka, te ih se potiče da sami naprave plan zajedničke roditeljske skrbi. Naime, činjenicom razvoda braka, ne mijenjaju se roditeljska prava niti obaveze prema djeci. Kad se par razvede, nisu više životni partneri, ali ostaju i nadalje roditelji svojoj djeci. Novi Obiteljski zakon potiče upravo to: roditeljsku suradnju na planu roditeljstva nakon razvoda/raspada zajednice života.  U planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi definirat će s kojim će od njih   djeca stanovati, kako će održavati osobne odnose s drugim roditeljem, te koliko će drugi roditelj doprinositi za uzdržavanje djece. Važno je napomenuti da ovaj plan nije „za vječnost“, tj. bit će ga potrebno modificirati svakih nekoliko godina, možda svake tri godine. Zašto? Jer se mijenjaju potrebe djeteta ovisno o njegovoj životnoj dobi – potrebe dvogodišnjeg djeteta drugačije su od potrebe djeteta koje pohađa školu, a potrebe srednjoškolca drugačije su od potreba djeteta osnovnoškolskog uzrasta. Partneri koji su nakon razvoda ili raspada vanbračne zajednice nastavili surađivati kao roditelji, sami će procijeniti kada je potrebno mijenjati plan zajedničke roditeljske skrbi, pa će  sačiniti novi, koji će biti usklađen  s potrebama njihovog djeteta.

Moguće je da bračni par u razvod krene bez dogovora, ali tijekom postupka pri centru ili kasnije na sudu, u svakom trenutku mogu predložiti svoj dogovor, ukoliko je do njega u međuvremenu došlo. Kao nova usluga, nudi se obiteljska medijacija – postupak kojem je cilj sporazumno rješavanje obiteljskih sporova. Dakle, ukoliko se bračni/vanbračni partneri tijekom postupka pri centru za socijalnu skrb nisu dogovorili kako će nadalje skrbiti o djeci, pruža im je još jedna mogućnost, a to je postizanje dogovora u okviru obiteljske medijacije. Ukoliko se niti u okviru ovog postupka ne postigne sporazum o djeci, razvod braka pokreće tužbom onaj partner koji se želi razvesti, i tada sud odlučuje o budućnosti djece. Vanbračni partneri pokreću u takvom slučaju tužbom postupak za donošenje odluke o djeci.  

Promjena u odnosu na Obiteljski zakon iz 2003. godine očituje se i u tome što se u razvodu braka više ne postavljaju pitanja o razlozima nastanka bračnih poteškoća. Naime, u Obiteljski zakon iz 2003. godine navodilo se da će se u okviru postupka posredovanja među bračnim drugovima prije razvoda braka, utvrđivati bračne poteškoće, te nastojati da se te poteškoće otklone. Iako je bila iznimno mala uspješnost posredovatelja (centra za socijalnu skrb) u otklanjanju poteškoća, tj. rijetko se dogodilo da bi se bračni parovi u okviru ovog postupka pomirili, bračni drugovi imali su mogućnost u okviru postupka posredovanja razgovarati i o poteškoćama u svojem partnerkom odnosu, predlagati jedno drugome promjene, a sve sa ciljem održanja bračne zajednice. Sadašnji zakon nema taj zadatak: nije posao centra kao institucije koja provodi postupak obaveznog savjetovanja baviti se razlozima za raspad bračne zajednice: prepušteno je bračnim parovima da sami, ukoliko su za to spremni ili osjećaju potrebu, potraže usluge bračnog savjetovanja kod dostupnih pružatelja takvih usluga, i to prije nego što uopće krenu u proceduru razvod braka. Dakle, pri donošenju odluke o tome hoće li se razvesti ili ne, bračni partneri potpuno su autonomni: ako su u tome suglasni, situacija je jednostavna, no ako se razilaze oko te odluke (jedan želi razvod a drugi ne želi), na njima je da odluče hoće li se samoinicijativno obratiti bračnom terapeutu. Država se kroz svoje institucije ne miješa u donošenje ovakve odluke, čime se poštuje autonomija volje pojedinca. Konkretno, prema Obiteljskom zakonu iz 2015. godine, u trenutku pokretanja procedure razvoda braka, bračnom paru ne postavlja se pitanje zbog čega se razvode (jednako kao što ih se prilikom sklapanja braka ne pita zašto ulaze u brak). U ovim odlukama osobe imaju potpunu autonomiju.

Obiteljski zakon iz 2015. godine u primjeni je tek nešto više od godinu dana, i bit će potrebno da u javnosti zaživi nova praksa, tj. da se stvori svijest o autonomiji odlučivanja o razvodu braka. Dosadašnje iskustvo pokazuje da većina parova uspijeva postići dogovor o djeci samostalno, pa s gotovim planom dođu na sud u postupak razvoda. Jedan dio parova taj dogovor uspije   postići pri centru za socijalnu skrb kroz postupak obaveznog savjetovanja, a jedan dio njih u okviru postupka medijacije. Ostaje još jedan, ipak manji, broj parova kod kojih se konflikti iz bračnog odnosa odražavaju i na roditeljski odnos, te otežavaju roditeljsku suradnju. O njihovoj djeci (s kojim će roditeljem stanovati, kako i kada će održavati osobne odnose s drugim roditeljem, koliko će drugi roditelj doprinositi za uzdržavanje) odlučit će sud. Važno je naglasiti da  potrebe djeteta najbolje poznaju njegovi roditelji, i zato novi Obiteljski zakon potiče roditelje da se sami dogovore o budućnosti svoje djece. Tek kad taj dogovor izostane, nužno je postupanje države kroz nadležne institucije (centar za socijalnu skrb, sud), kako bi se odlučilo kako će roditelji i dalje, u situaciji razdvojenog života, zajedno skrbiti o djeci.

Napisala: psihologinja Ljerka Tuđa-Družinec, univ.spec.act.soc.